Zagrebačka filharmonija & MBZ

Iste večeri nakon koncerta MBZ-ova rezidencijalnog ansambla Klangforum Wien u Maloj dvorani KDVL-a, u Velikoj će se dvorani održati izniman koncert u programskoj suradnji MBZ-a i Zagrebačke filharmonije. Izvest će se skladbe Francka Bedrossiana i Olge Neuwirth, gostujućih skladatelja i mentora masterclassa. Mezzosopranistica Laura Muller izvodit će solo točke između orkestralnih djela, dok će joj se na oba koncerta i kao solisti u Bedrossianovu programskom klavirskom djelu Don Quijote, pridružiti klavirist Christoph Grund u ulozi tužnog putujućeg viteza, dočim mu je Sancho Panza udaraljkašica Ivana Kuljerić Bilić. 

Ivana Kuljerić Bilić međunarodno je priznati virtuoz na marimbi i svestrana udaraljkašica koja redovito nastupa s europskim orkestrima i na velikim međunarodnim festivalima. Christoph Grund je i skladatelj i instrumentalist, koji, kako se navodi u njegovoj biografiji, vrlo dobro zna kako poznatoj glazbi nadjenuti auru novog. Grund je ujedno umješan u tome da publici pruži sigurnost kroz svoju glazbenopovijesnu i teorijsku potkovanost kada izvodi sasvim nova, dotad nepoznata djela. Zagrebačkom filharmonijom ravnat će Yalda Zamani, jedna od najstrastvenijih promicateljica i interpretkinja suvremene glazbe u svojoj generaciji, o kojoj se više može saznati u MBZ priči, nastaloj prilikom njezina sudjelovanja na 31. Muzičkom biennaleu Zagreb.

Uz skladbe Francka Bedrossiana, Olge Neuwirth i istaknutoga domaćeg skladatelja Dalibora Bukvića, na repertoaru će biti i skladba Lune Alcalay, austrijske skladateljice, pijanistice i glazbene pedagoginje rođene prije gotovo sto godina u Zagrebu. Skladba sphygmogram označava pulsaciju: ona je ujedno gradivni element cjelokupne strukture djela; njezina ritma, mjere, tonaliteta, glazbenog oblika itd. Luna Alcalay u svojoj je ranoj avangardnoj fazi skladala u duhu serijalizma prvi se put susrevši s novom glazbom na ljetnim tečajevima u Darmstadtu 1960-ih. Svoje je najprogresivnije ideje, odnosno vlastiti sustav skladanja počela razvijati 1970-ih, da bi 1990-ih, kada je i nastala skladba sphygmogram, dostigla umjetnički vrhunac, popraćen usavršavanjem njezine ionako izražene kritičke svijesti o glazbenoj tradiciji; žanrovima, metodama i uopće glazbenim jezicima.

Između orkestralnih djela Laura Muller će izvoditi Recitacije grčkog-francuskog avangardnog skladatelja Georgesa Aperghisa, koji je ponajviše stvarao komorne skladbe ili skladbe za eksperimentalne oblike izvedbenih umjetnosti (glazbeni teatar, opera i sl.). Partitura njegovih Recitacija napisana je rukom, i to tako grafički zgusnuto i hermetično – ispunjeno grafovima i različitim oblicima – da se izvođač u njoj jedva može snaći, a usto je i vrlo labave forme, pa se izvođač mora uvelike osloniti na svoje interpretativne sposobnosti.