MBZ

KNAPANJE vol. 2

KNAPANJE vol. 2: SLOBODNA STUDENTSKA ZONA I NOVI MEDIJI

 

Zona za slobodnu kreaciju i izražavanje studenata ponovno se otvara na MBZ-u! Drugo je to ime za KNAPANJE, bijenalski projekt premijerno proveden 2019. godine, u KNAP-u, Centru kulture na Peščenici. KNAPANJE se nastavlja na ovogodišnjem MBZ-u: Speed Datingom, Miješanom glazbom, Računalnim skladanjem... odnosno radionicama tih naslova, zajedničke teme Novi mediji i glazba.
 
Projekt KNAPANJE osmišljen je za studente i stvoren prema odgovorima studenata Muzičkih akademija i Glazbenih odsjeka hrvatskih Umjetničkih akademija na anketu o njihovim umjetničkim afinitetima i o tome kako bi trebala izgledati platforma na kojoj bi se mogli kreativno izraziti i proširiti granice svojeg obrazovanja. Prvo izdanje okupilo je oko 120 studenata, a bijenalski partner KNAP studentima je dao na raspolaganje prostore, opremu i djelatnike, kako bi studenti mogli istraživati, muzicirati, umrežavati se. 
 
 
KNAP studentima na raspolaganju
Iz KNAP-a poručuju kako su njihovi prostori studentima na raspolaganju za kreativno izražavanje cijele godine, kao i nakon studija. O nastavku suradnje s MBZ-om iz KNAP-a kažu: „Biti dijelom tako velikoga međunarodnog projekta s dugogodišnjom tradicijom ne samo da je velika čast, već je i dragocjena prilika za afirmiranje Centra kao prepoznatoga kulturnog i koncertnog prostora u Zagrebu, koji, pored raznolikoga glazbenog programa, promovira i suvremenu glazbenu umjetnost, pri čemu posebnu pozornost posvećuje mladim glazbenicima.“
 
Novi mediji i glazba
Drugo izdanje Zone za slobodnu kreaciju (17. i 18. travnja 2021.), u koprodukciji MBZ-a i KNAP-a, obilježit će radionice sa zajedničkom temom Novi mediji i glazba, koje vode dva ekspertna tima mentora (muzikologinja Davorka Begović i multimedijska umjetnica Hrvoslava Brkušić; glazbenici Filip Merčep, udaraljkaš, i Hrvoje Radnić, iz sastava Šumovi protiv valova).
 
K tomu, jednodnevnu online radionicu IRCAM i suvremene tendencije u računalnom komponiranju 17. travnja održat će Sasha Blondeau iz IRCAM-a – pariškog Instituta za istraživanje glazbe i akustička istraživanja. Najavljuju da će se tijekom izlaganja i radionice baviti uporabom tehnologije i njezinim posljedicama na skladanje. Predstavit će svoja nova „miješana“ djela i računalni jezik Antescofo koji se razvija u IRCAM-u te pokazati mogućnosti koje Antescofo nudi za kompoziciju, a govorit će i o pitanju notacije u radu s elektroničkom glazbom. Pokazat će, također, primjere uporabe elektroničke sinteze i spacijalizacije.
 
Istoga dana odvija se i Speed Dating Format: Novi mediji i glazba, kratak program učenja o specifičnostima pojedinih dionika u stvaranju glazbenog djela i/ili art-formata u odnosu prema novim medijima i glazbi, u kojem sudjeluju mentori KNAPANJA, o kojima više možete pročitati u nastavku.
 
Razvoj projekta uz mentore
U sklopu programa Razvoj projekta od ideje do realizacije održavaju se dvije radionice KNAPANJA, tijekom duljeg razdoblja i s kulminacijom za vrijeme MBZ-a: Nakon online rada u ožujku, radit će se uživo i na terenu, a 18. travnja održava se javno predstavljanje rezultata radionice.
Prva je od tih radionica Akustični prostor za deset sudionika i dvije slušateljice mentorica Davorke Begović i Hrvoslave Brkušić, a u druga je Seminar slobodne audio-vizualne improvizacije s mentorima Filipom Merčepom i Hrvojem Radnićem.
 
RADIONICA 1: Akustični prostor za deset sudionika i dvije slušateljice
Mentorice: Davorka Begović i Hrvoslava Brkušić
Polazeći od spoznaja i umjetničkog djelovanja eksperimentalnih glazbenika/ca 20. i 21. stoljeća, ova je radionica usmjerena na fenomen slušanja; različite načine i metode slušanja, važnost njihova utjecaja na auditivnu percepciju, kao i na način poimanja glazbe općenito. Istovremeno obuhvaća upoznavanje s određenim teorijskim spoznajama, kroz čitanje i slušanje zadataka iz odabrane literature, te praktičan rad kroz zajedničke susrete. Prakticiranjem različitih vježbi slušanja, zajedničkim i individualnim audio šetnjama, bilježenjem zvuka/ova u grafičke mape ili dnevničke bilješke,
upoznavanjem i prepoznavanjem zvučnih okoliša (grad, park, šuma i dr.) te improviziranjem s istima, razvijat ćemo svijest o slušanju akustičnog prostora, ili preciznije: prostor-vremena. Cilj je ohrabriti polaznike da stvaraju glazbu iz svakodnevnih događaja, objekata i zapažanja vlastite okoline.
Svjesni da su načinom djelovanja uvijek kompozitori vlastitog akustičnog prostora jednako kao i slušatelji istog.
 
 
 
RADIONICA 2: Seminar slobodne audio-vizualne improvizacije
Mentori: Filip Merčep i Hrvoje Radnić
Polaznici će se upoznavati s MAX-om, programskim jezikom za glazbu i multimediju. Kroz pripremni period naučit će osnove MAX-a, procesiranja zvuka (Max Signal Processing) i rada u Jitteru (vizualna domena MAX-a) te prolaziti kroz vježbe potrebne za lakše snalaženje u pripremi izvedbenog projekta. U tri dana KNAPANJA, uz pomoć pripremljenih materijala vježbat će se free audio-vizualna improvizacija. Cilj radionice je pomoći polaznicima da se odmaknu od apstraktnog shvaćanja zvuka osvještavanjem njegovih karakteristika, odnosno parametara putem učenja o sintezi zvuka, kodiranja u MAX-u, te razvijanja novih načina komunikacije unutar grupe pri glazbenoj improvizaciji koja utječe na „ponašanje“ vizualnih (video) elemenata i obrnuto.
 
  
 
Davorka Begović (Zagreb, 1984.) diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od samih početaka Kulture promjene SC-a bila je vanjska suradnica, a zatim umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC-a unutar kojeg je pokrenula te umjetnički i produkcijski vodila međunarodni festival Izlog suvremenog zvuka. Bila je aktivna i u filmskoj, kazališnoj i suvremenoplesnoj produkciji, a danas je nezavisna kustosica posvećena suvremenoj (eksperimentalnoj) glazbi i srodnim izričajima. Kao suradnica KONTEJNER-a vodi međunarodni projekt Re-Imagine Europe. Na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu radi kao vanjska predavačica kolegija „Zvuk kao likovni izraz“. Zajedno s njegovim osnivačem Alenom Sinkauzom, kurira program međunarodnog festivala eksperimentalne i improvizirane glazbe Audioart u Puli. Objavljuje kritike i članke, piše tekstove za diskografska i druga izdanja.
 
Hrvoslava Brkušić (Makarska, 1982.) diplomirala je montažu na Akademiji dramske umjetnosti i magistrirala Nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. U umjetničkoj praksi izražava se kroz audioinstalacije, izvedbe uživo, film i video. Njezini glavni umjetnički interesi su zvuk, eksperimentiranje različitim frekvencijama i radiovalovima (osobito kratki val, UKV, misteriozni radio signali, EME komunikacija) i istraživanje različitih videomaterijala i filmskih materijala (16mm film, DV tehnike, digitalni mediji). Kao filmska montažerka radila je na nizu filmova. Jedna je od članica ženskoga umjetničkog kolektiva Ljubavnice i dio je Restartovog edukativnog tima. Radi na Školi dokumentarnog filma i kao vanjska suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti.
 
Udaraljkaš Filip Merčep (Zagreb, 1991.) tijekom školovanja istaknuo se sudjelovanjem je u Finalu Eurovizijskog natjecanja mladih glazbenika 2010. godine, nakon čega je dobio još niz nagrada za svoje izvodilaštvo. Nakon diplome na Muzičkoj akademiji u Zagrebu počeo je otkrivati vlastiti glazbeni jezik i raditi na konceptualnim projektima koje je usavršavao na studiju tzv. žive elektronike – Live Electronics – pri Konzervatoriju u Amsterdamu. kod velikog audiovizualnog umjetnika, kompozitora elektroničke glazbe i pedagoga Marcela Wierckxa. Voditelj je i asistent majstorskih radionica na Sveučilištu u Miamiju, Sveučilištu Humboldt u Kaliforniji te akademijama u Hannoveru, Nürnbergu, Lyonu i Torontu, a vodi i vlastite marimbističke seminare kao i one o elektroničkoj glazbi.
 
Hrvoje Radnić (Zagreb, 1976.) samouki je glazbenik i tonski majstor koji se u glazbu i zvuk zaljubljuje još u djetinjstvu, gledajući televizijske dokumentarce Jacquesa Cousteaua. Utjecaj njihovih podmorskih kadrova, ambijentalne glazbe i zvukovnih efekata „izronio“ je u Radnićevoj kasnoj adolescenciji, kada on dolazi u posjed svojega prvog glazbenog instrumenta, a zatim i prvog uređaja za višekanalno snimanje. Bavljenje glazbom i zvukom postepeno pretvara u svakidašnji posao, a godine 2010. sa skupinom glazbenih istomišljenika osniva band Šumovi protiv valova koji, unatoč standardnoj rock-postavi, pokušava izbrisati definirane granice između zvuka i glazbe i s kojim nastupa na ovogodišnjem MBZ-u.