Doznajte od autora Marka Cicilianija što se krije iza djela SkylAR

Marko Ciciliani: SkylAR

                             Ponovno ću se roditi

               ponovno se rađam

ponovno sam rođen

 

Srce mi sada kuca u dvostruko punktiranim figurama.

Bez slabašnih triola.

 

U dirljivim impulsima

pet litara crvenog pumpa se u jedinicama šalica

po mojem nježnom putenom tlu, hraneći bilijune.

 

Ta-dam, ta-dam, ta-dam, ta-dam, ta- …

tako radi moja ritam mašina

umirujući puls u mojim ušima.

 

Kolika je težina krvi u odnosu na vodu?

Kolika je težina tridesetdruge note u odnosu na triole?

 

Taj je tekst integriran u jednu od ukupno pet skladbi proširene stvarnosti koje čine osnovu projekta SkylAR. Skladbe, zapravo minijature, dostupne su putem posebno osmišljenih postera postavljenih u javnim prostorima. Svaki poster sadrži QR kod koji se može skenirati mobilnim telefonom i vodi do web-mjesta na kojem se mogu pokrenuti skladbe proširene stvarnosti.

Polazišna točka projekta SkylAR bila je upotreba motiva iz stripova iz 1950-ih, konkretno motiva iz SF stripova. Karakteristika ovog razdoblja bio je naglašeni tehnooptimizam, uvjerenje da tehnološki napredak ne predstavlja samo put čovječanstva k boljoj budućnosti, već i ka samorealizaciji. Racionalizam ukorijenjen u tehnologiji stoga predstavlja ideal čovječanstva i put ka snazi – snazi da se nadvladaju sve moguće prepreke kao što je npr. mogućnost putovanja u daleke galaksije, ali i trijumf nad drugim prijetnjama i kulturama kroz vojnu nadmoć, npr. pobunjenim izvanzemaljcima na tek otkrivenim planetima. Uvjerenje da smo na „pravoj strani povijesti“ može se iščitati u američkim SF stripovima iz 1950-ih na gotovo nefiltriran i neobziran način, što je i razlog zašto sam ih odabrao kao primarnu referentnu točku projekta SkylAR.

Namjera mi je bila postaviti motive iz stripova u kontekst koji opovrgava tu ideologiju i zapravo opisuje stanja ponovnog otkrivanja i rekonstrukcije sebe. Otkrivanje unutarnjeg svijeta odvija se kroz istraživanje vlastitog tijela i senzornih organa, što je prikazano kroz pjesme integrirane u projekt skylAR. U tim su pjesmama tijela često opisana kao novi krajolici, a senzorni sustavi kao fluidni u svojoj sposobnosti percepcije.

Hvataljke se sada kotrljaju unatrag.

Sa svojim račvastim vrhovima ulaze u Eustahijeve katakombe

koje vode u bubnjište.

Brzo bubnjanje – povucite se prije nego čekić udari!

Drsko

 

Takvo stanje karakterizira osjetljivost na okoliš i svijest o njegovoj nedualističkoj međuovisnosti te kao takvo sugerira odgovoran i angažiran pristup našem planetu. Ovdje je prikazano osnovno razumijevanje uzajamne povezanosti, koje se na prvi pogled čini jednostavnim i očiglednim, no zbog razvoja zapadnjačke kulture, ono za mnoge, pa i mene samog, očigledno nije niti jednostavno niti lako ostvarivo. U potpunoj je opreci s duševnim stanjem samouvjerenog tehnofila i velikog pionira svemirskih putovanja iz 1950-ih. Umjesto toga, preispitivanje koje vrijeme aktualne klimatske krize traži od nas obuhvaća, kao što je opisala Elena Pulcini, „radikalni postupak ponovnog otkrivanja i rekonstrukcije sebe isticanjem dijelova koje racionalistička i patrijarhalna kultura potiskuje ili obezvrjeđuje, kao što su ranjivost i zavisnost.“ (2022., str. 41.) Protagonisti svih pet doživljaja proširene stvarnosti u projektu SkylAR upravo prolaze kroz taj postupak ponovnog otkrivanja i pronalaska sebe.

 

„Ponovno otkrivanje i rekonstrukcija sebe”

Dijelovi tijela koji su odustali od svoje izvorne funkcije i sada otkrivaju druge mogućnosti djelovanja…

Senzorni organi s izmijenjenim čuvstvima…

Asimetrije i neravnoteže između uparenih organa koje im omogućuju razvoj posebnih karakteristika…

Vlastito tijelo koje se otkriva i istražuje kao nepoznat krajolik…

To su tek neki od motiva korištenih u tekstovima pojedinih minijatura koje opisuju gore navedeni postupak radikalnog otkrivanja unutarnjeg svijeta i rekonstrukcije sebe.

Zvuk koji dopire do mojeg lijevog uha

melodično izlazi iz desnog.

Ljuljanje i sudaranje spektra preko moždanih režnjeva.

 

Zvuk koji dopire do mojeg desnog uha

tutnjajući izlazi iz lijevog.

Praćka u glavu, putanje kroz ušku.

 

Dva uha, duplikati oblika.

Jedan više ne odzvanja drugi.

Zapeo u kontinuiranoj mutaciji.

Monomerizirajuća povećanja.

Tekstovi su prikazani u oblačićima tipičnima za stripove i dodani likovima preuzetima iz SF stripova iz 1950-ih. Ti se svi likovi pojavljuju pod krovnim nazivom SkylAR – dvije žene, dva muškarca i biće nalik iguani. Tekstovi se mogu čuti u izgovorenom ili opjevanom obliku, a u nekima se koriste stvarni ili sintetizirani glasovi. Odabrao sam naziv SkylAR jer nije povezan s određenim spolom. Činjenica da naziv sadrži riječ „Sky“ uklapa se u SF temu. U zadnja dva slova naslova koristim velika slova, „AR“, kao referencu na proširenu stvarnost putem koje se skladbe mogu doživjeti.

 

Povijesna vjerodostojnost

U skladbama se uz tekstove često pojavljuje i niz drugih vrsta materijala.

·       U svakom dijelu SkylARa pojavljuje se jedna životinja, koja je s jedne strane referenca na tradiciju renesansnih portreta, kada su životinje uobičajeno dodavane na portrete kako bi naglasile određenu karakternu osobinu portretirane osobe. S druge strane, životinja je i referenca na ideju Donne Haraway o vrstama pratiocima (2016., str. 9.-29.), susretu s drugim oblicima postojanja kao „radikalnim drugotnostima“ koje „pozivaju na posebnu analizu sadašnjosti… koja je višestruko slojevito i složeno isprepletena s prošlošću i budućnošću.“ (Hoppe, 2021., str. 233.)

·       Proširena stvarnost prikazana je na pozadini povijesnih ploča iz enciklopedija. Ploče prikazuju životinjske vrste povezane s onom koja je pridružena svakoj proširenoj stvarnosti. Te ploče, uglavnom iz 19. stoljeća, svjedoče o dobu kada se priroda proučavala i kategorizirala na sustavan način, s namjerom da se obuhvate sva živa bića. 

·       Fragmenti etnomuzikoloških zapisa na Edisonovim fonografima iz Berlinskog arhiva fonograma s početka 20. stoljeća korišteni su kao referenca na vrlo aktivan kolonijalizam tog doba, koji je bio dio zapadnjačkog „kartezijanskog karaktera usmjerenog na stjecanje.“ (Pulcini, 2022., str. 41.) Istodobno su snimke i referenca na druge, nezapadnjačke oblike kulture, prirođenog znanja i drugačijeg odnosa prema prirodi od onog u zapadnjačkoj kulturi.

·       Zvukovi iz ranih dana putovanja svemirom, uglavnom signali sa Sputnika i prvih Apollo misija, koji sadrže rudimentarne sintetizirane signalne zvukove ili nerazumljiv govor uz glasnu pozadinsku buku.

·       Različite skladane i sintetizirane zvučne teksture. Budući da i snimke iz Berlinskog zvučnog arhiva i one iz ranih dana putovanja svemirom imaju snažnu vezu s prošlošću, koja se prenosi kvalitetom snimki i medijskim tvorevinama karakterističnima za to doba, mnoge sintetizirane zvukove obrađujem uz pomoć raznih dodataka koji imitiraju retroopremu kako bih ih mogao sjediniti s drugim zvukovima na ujednačeniji način.

Konstelacija tih skupina materijala pojavljuje se u gotovo svakoj minijaturi proširene stvarnosti te tako tvori ponavljajuće obilježje i strukturnu značajku.

Stoga upotreba povijesnog materijala, kako vizualno tako i zvukovno, igra važnu ulogu. Prenosi se povijesna vjerodostojnost, a referiraju se i pionirski pokušaji stjecanja znanja i prikupljanja podataka iz prošlosti pri čemu je znanost često opravdavala ignoriranje etičkih pitanja. U toj se fazi znanosti često koristila metoda prikupljanja, strukturiranja i kategoriziranja raznovrsnih pojava, bilo bilježenjem životinjskih vrsta bilo stvaranjem zbirki etnomuzikoloških zapisa. Istodobno su se provodila sustavna istraživanja nepoznatih područja ili kontinenata, čiji su nastavak bila istraživanja svemira u 20. stoljeću. Referentni je materijal stoga prepun brojnih etičkih pitanja, od kojih se mnoga mogu smatrati vrlo problematičnima. Umjesto da ih rješavam i zauzmem jasan stav, u projektu SkylAR odlučio sam predstaviti raznolike reference kao heterogenu mrežu koja se odupire bilo kakvom lakom rješenju.

 

Posteri u javnim prostorima i izvedba

Posteri za SkylAR postavljeni su u javne prostore i stoga su dostupni široj javnosti. Štoviše, dostupni su ljudima dok obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti. Svrha upotrebe primarno motiva iz stripa jest privlačenje šire javnosti, odnosno otvaranje projekta onima koji nisu upoznati s eksperimentalnim vrstama umjetnosti. Posteri će biti postavljeni diljem grada već dva tjedna prije početka samog zagrebačkog Biennala 2023. Jednosatna izvedba održat će se u ranoj fazi festivala kao dodatni događaj u kojem vizualne i zvučne elemente iz različitih skladbi proširene stvarnosti u audiovizualnom koncertu uživo izvodimo Jennifer Torrence (udaraljke i performans) i ja (elektronika, vizuali i performans). Pritom će se koristiti različite projekcije, streaming uživo i heterogeni višekanalni audiosustav koji koristi prototipove svesmjernih zvučnika koje su pripremili stručnjaci s Instituta za elektroničku glazbu i akustiku Sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu.

 

Etička opaska

Internetski promet predstavlja 2 % globalne emisije CO2.[1] Budući da se moje djelo oslanja na korištenje interneta kako bi ga se doživjelo, ono također doprinosi onečišćenju našeg planeta. Da bih nastali podatkovni promet sveo na minimum, klonio sam se svih nepotrebnih podatkovnih prijenosa. Veličine zvukovnih i slikovnih datoteka namjerno su male, iako to ponekad dovodi do značajno niže razlučivosti. Premda u nekim proširenim stvarnostima koristim kolačiće, oni prate jedino je li određena proširena stvarnost već posjećena kako bi pri ponovnim posjetima ponudila nove doživljaje. Nikakvi se drugi podaci ne pohranjuju osim jednog broja povezanog s tom proširenom stvarnošću. Ne pristupa se osobnim podacima niti ih se pohranjuje.

SkylAR AR je kreiran uz pomoć JavaScript biblioteke MindAR otvorena koda autora HiuKim Yuen.

Reference:

Donna Haraway, Staying with the Trouble – Making Kin in the Chthulucene (Durham: Duke University Press, 2016)

Katharina Hoppe, Die Kraft der Revision – Epistemologie, Politik und Ethik bei Donna Haraway (Frankfurt: Campus Verlag, 2021)

Elena Pulcini, „Feminism and Convivialism“, u: Frank Adloff i Alain Caillé (urednici), Convivial Futures - Views from a Post-Growth Tomorrow (Bielefeld: Transcript, 2022)