Održan radni sastanak čelništva i regionalnih članova EFA-e
Prije svečanog potpisivanja Zagrebačkoga obvezujućeg dokumenta (Zagreb commitment), koji su potpisali predstavnici festivala članova EFA-e, kao i Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović i ravnatelj ISPA-e (Međunarodnog društva za izvedbene umjetnosti) David Baile, 6. lipnja je održan i radni sastanak EFA-e. Radilo se o susretu čelništva EFA-e s predstavnicima festivala iz regije, u sklopu inicijativa EFA Meets its Regions i Open the Door, o čemu smo pisali ovdje.
Radni sastanak otvorila je Glavna tajnica EFA-e Kathrin Deventer, govoreći o četiri EFA-ina cilja u 2010. godini: Prvi je cilj poticanje praktičnog uključivanja festivala u integraciju lokalnog stanovništva i omogućivanje dostupnosti kulture svima, a drugi poticanje rasprave na političkoj razini - rasprave koji bi većem broju ljudi (idealno: svima) donijela pristup kulturi, ali i pristup Europi. Treći je cilj proširiti svijest o važnosti svakodnevnog rada festivala i njihovog potencijala da utječu na promjene u društvu, a četvrti je unutrašnje promišljanje EFA-e i njezinih članova o dosegu, mogućnostima i funkcioniranju Udruženja i njegovih članica. Deventer je naglasila važnu političku dimenziju festivalskih akcija, a izrazila je i želju da se ovim inicijativama utječe na EU, naročito problem mobilnosti i viza za sudionike i djelatnike festivala, kao i želju da se europski festivali povežu s neuuropskima.
Predstavnici festivala na sastanku su govorili o svojim festivalima, svojim iskustvima, ali i o tomu kako njihove inicijative odgovaraju onome što je zacrtala EFA:
Nina Čalopek, predstavnica domaćina - MBZ-a, naglasila je da MBZ uvijek traži nove smjerove, da uvijek treba gledati dalje, što želi publika, što traži društvo. Govorila je o novim produkcijama glazbeno-scenskih djela hrvatskih autora u različitim gradovima, koja će tamo i ostati na repertoaru. Time je MBZ „otvorio vrata", izašao iz Zagreba, a i potaknuo suradnju među kazalištima, koja će se međusobno posjećivati tj. razmjenjivati predstave. Kathrin Deventer zaključila je da na ovaj način MBZ doista otvara vrata, daje ljudima iz drugih gradova pristup suvremenoj glazbi i povezuje gradove, pri čemu su naročito učinkovite projekcije predstava iz drugih gradova te multidisciplinarni projekti.
Klemen Ramovš, s Festivala Ars Ramovš iz Slovenije, govorio je Europskoj mreži za ranu glazbu (REMA) i o inicijativi da se unutar nje oformi Odbor za jugoističnu Europu, baš s ciljem da se više povežu zemlje iz regije. Njegov se festival odvija u dvadesetak slovenskih okruga u kojima živi oko trećina slovenskog stanovništa, a veliku pozornost polažu na suradnju s lokalnom zajednicom. Ramovš je pričao i o važnosti kontakata i povezanosti s ministarstvom kulture, turizma, gospodarstva... jer „ako imaš kontakte i novac, onda je sastavljanje programa festivala 'samo' završni čin". Deventer je naglasila da je Ramovš naveo prave primjere „networkinga" i edukacijskih aspekata festivala, kao i povezivanja s lokalnom zajednicom.
Predstavnici festivala Eurothalia iz Temišvara, Lucian M. Vărşăndan i Cornelia Iordache, pričali su o svojim novim iskustvima - njihov je festival osnovalo Njemačko kazalište iz Temišvara, koje se našlo pred izazovom jer mnogi su pripadnici njemačke manjine napustili zemlju i sad je trebalo promisliti ulogu kazališta i način povezivanja sa zajednicom, multikulturnim društvom i višejezičnim školama. Deventer je taj festival nazvala oruđem spajanja, promjene, refleksije i raznolikosti.
Ibrahim Spahić, direktor festivala Sarajevska zima, govorio je o važnosti regionalne suradnje i njezinom utjecaju na društvo. U 25 godina rada vidio je dolazak mnogih novih umjetnika, ali i publike, kao i dolazak cijelih obitelji na Festival. Najavio je i EFA-in susret u Casablanci, a Deventer je upozorila na važnost suradnje na svjetskoj razini i upozorila na inicijativu i dokument The Right to access culture / Pravo na pristup kulturi.
Predstavnik festivala RE Musica iz Prištine, Rafet Rudi, govorio je o svojem festivalu suvremene glazbe koji se u najnovijem obliku održava već devet godina, po dva tjedna. Govorio je o pitanju publike, jer nije uvijek lako naći publiku za suvremenu glazbu pa se orgnizatori dovijaju raznim načinima da je privuku - primjerice, u jedan su suvremeni program ubacili Bachovo djelo - iako ne žele promijeniti orijentacije festivala. Naročito je uspješan bio njihov program povezivanja Grimmovih bajki s elektroničkom glazbom. Domaća djela daju u „kontroliranoj dozi" te pomalo „zavaravaju publiku" pa zato sad s njom nemaju problema...
Biljana Zdravković s festivala BEMUS, koji će se u listopadu održati 42. put, govorila je o tom festivalu, jednom od starijih u regiji, na kojem je najzastupljenija klasična glazba, ali ima i glazbeno-scenskih djela, jazza, tradicijske glazbe, suvremene glazbe.. Posebno je željela predstaviti projekt No Borders Orchestra, međunarodni orkestar glazbenika iz regije (u osnivanju), profesionalni ansambl koji bi producirale nevladine organizacije, Bemus, ali i agencija Soniq iz Berlina. Inicijatori projekta žele dogovor s partnerima iz regije, koji bi doveli glazbenike iz svojih zemalja. Orkestar bi, za početak, pod ravnanjem Premila Petrovića, svirao Drugu simfoniju Gustava Mahlera, najprije u Ohridu, zatim diljem regije, a potom u Parizu, Berlinu i Bruxellesu. Uz potporu Deutsche Bank. Takav bi orkestar, naglasila je Zdravković, vjerojatno ipak bio kompetitivniji od lokalnih filharmonija iz regije, a neke bi probe mentorirali članovi Berlinske filharmonije.
Ravnateljica HNK Ivan pl. Zajc Rijeka Nada Matošević govorila je za kraj o festivalu Riječke ljetne noći, koji su osnovali kazalište, Grad Rijeka i tamošnja Turistička zajednica. Ideja je bila produljiti kazališnu sezonu i predstaviti drugu stranu svojeg grada izvedbama na otvorenome, s naglaskom na ambijentalno kazalište, a samo otvaranju je nazočilo 30 000 ljudi.
Ibrahim Spahić je predložio da se svi ponovno nađu u Sarajevu, dok je Kathrin Deventer naglasila da svi će nastojati pratiti razvoj situacije u spomenutim festivalima, ali i implementaciju EFA-inih ciljeva. Prvi je korak, međutim, bilo - potpisivanje Zagrebačkog dokumenta.
Na slikama: Biljana Zdravković, Antun Tomislav Šaban, Kathrin Deventer, Vesna Kabiljo, Nada Matošević, Nina Čalopek, Rafet Rudi, Klemen Ramovš, Lucian M. Vărşăndan, Cornelia Iordache, Ibrahim Spahić, Rafet Rudi