MBZ 2013 | Umjetnici
HR | ENG      

Tarbuk, Mladen

tarbuk

Uz studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Mladen Tarbuk (Sarajevo, 1962) diplomirao je kompoziciju u klasi Stanka Horvata i dirigiranje kod Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Studij dirigiranja nastavio je na Visokoj školi za glazbu u Grazu kod Milana Horvata, a kompoziciju i dirigiranje usavršavao je i u Beču kod Friedricha Cerhe i Uroša Lajovica. Od 1990. djeluje kao predavač teoretskih glazbenih predmeta na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 1993. do 2000. djelovao je kao šef-dirigent Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske. Od 2000. prvi je dirigent Simfonijskog orkestra HRT, a također je stalni gost-dirigent Njemačke opere u Düsseldorfu. Tarbukov predani skladateljski i dirigentski rad prepoznat je u Hrvatskoj i u inozemstvu o čemu svjedoče i brojne nagrade (nagrada na Natjecanju dirigenata Smetana – Dvořák – Janaček, Nagrada Dr. Ernst Vogel za skladbu A tre , Nagrada Stjepan Šulek 1993., prva nagrada na Međunarodnom natjecanju u Tolosi, Nagrada Josip Štolcer Slavenski za skladbu Sanjači i dr.). 

Iz predgovora Jasenovcu: “… Ovo djelo nastalo je na poticaj izvrsnog tubista, dragog kolege Krune Babića… Prvo što mi je palo na pamet dosadašnja su iskustva s ovim neobičnim instrumentom. Tuba prema mojoj predodžbi zvuči kao nešto iz ponora, između cirkuske parodije i krika umirućeg slona… Nakon duljeg premišljanja, sjetio sam se predstave Peto evanđelje. Izvor za ovu priču bio je dnevnik kršćanski usmjerenog političara Ilije Jakovljevića, koji je dvije godine odležao u koncentracijskom logoru Jasenovac… Pa sam odlučio izraditi niz portreta u kojem će svi tamo prisutni narodi dobiti svaki svoj historijski lik. Priča se razvija do vrhunca Petog evanđelja u stavku naslovljenom Žena s odrezanom dojkom. Iz operete s koračnicama limene glazbe nastaje istinska tragedija. Uvjerenja sam da nam ona ne bi bila razumljiva bez svojih parodijskih prethodnika…”

 „Politika tvrdom čizmom stoji na vratu umjetnosti. U davno doba partizana i ustaša rasno iskorjenjivanje prikazala je kao farsu. Danas je stanje stvari zamućeno interesima sadašnje politike, za koju je Jasenovac bajka. O toj bajci želim govoriti, o spremnosti da i danas, kao i nekada, čovjek stavi nož u zube i krene po susjedovu kravu. Spremnost i bajka, nisu li to dva obraza istog lica, koje povezuju upravo umjetnost i politika? Jer tu krvožednu pohlepu politika preslaguje u maglovite obzore bajke; moj zadatak je rasvjetljavanje i razagnavanje magle.“

Pojavljivanja: 2013 | 2011 | 2009